hrvatski » češki | 56 [pedeset i šest] | Osjećaji

56 [padesát šest] Pocity

Imati volje	mít chuť
Imamo volje.	Máme chuť.
Nemamo volje.	Nemáme žádnou chuť.
Bojati se.	mít strach
Bojim se.	Mám strach.
Ne bojim se.	Nemám žádný strach.
Imati vremena.	mít čas
On ima vremena.	Má čas.
On nema vremena.	Nemá čas.
Dosađivati se.	nudit se
Ona se dosađuje.	Nudí se.
Ona se ne dosađuje.	Nenudí se.
Biti gladan	mít hlad
Jeste li gladni	Máte hlad?
Vi niste gladni	Vy nemáte vůbec hlad?
Biti žedan	Mít žízeň
Oni su žedni.	Mají žízeň.
Oni nisu žedni.	Nemají vůbec žízeň.

Jezik naših predaka

Moderne jezike mogu analizirati lingvisti. Pritom koriste različite metode. Međutim, kako su govorili ljudi prije više tisuća godina? Puno je teže odgovoriti na to pitanje. Znanstvenici se svejedno time bave godinama. Žele istražiti kako se prije govorilo. Pritom pokušavaju rekonstruirati stare jezične oblike. Američki znanstvenici su upravo došli do zanimljivog otkrića. Analizirali su preko 2.000 jezika. Pritom su posebice ispitivali rečenično ustrojstvo. Rezultati njihovog istraživanja bili su jako zanimljivi. Gotovo polovica jezika je imala S-O-G red riječi u rečenici. To znači da je vrijedio princip subjekt-objekt-glagol. Više od 700 jezika slijedi S-G-O model. I oko 160 jezika funkcionira po sistemu G-S-O. G-O-S model se koristi u oko 40 jezika. 120 jezika imaju mješovite oblike. S druge strane O-G-S i O-S-G su znantno rjeđi sistemi. Dakle, većina ispitanih jezika koristi S-O-G princip. Tu, primjerice, spadaju perzijski, japanski i turski jezik. Većina živih jezika slijedi S-G-O model. Danas u indoeuropskoj porodici jezika prevladava to rečenično ustrojstvo. Istraživači smatraju da se prije govorilo po S-O-G modelu. Na tom su se sistemu temeljili svi jezici. Međutim, tada su se jezici razgranali. Još uvijek se ne zna kako se to desilo. Promjena rečeničnog ustrojstva je morala imati neki razlog. Budući da u evoluciji nadvlada samo ono što ima prednosti...