hrvatski » gruzijski | 81 [osamdeset i jedan] | Prošlost 1

81 [ოთხმოცდაერთი] წარსული 1

81 [otkhmotsdaerti] ts'arsuli 1

pisati	წერა; ts'era
On je napisao pismo.	ის წერილს წერდა.; is ts'erils ts'erda.
A ona je napisala razglednicu.	ის ბარათს წერდა.; is barats ts'erda.
čitati	კითხვა; k'itkhva
On je čitao ilustrirani časopis.	ის ჟურნალს კითხულობდა.; is zhurnals k'itkhulobda.
A ona je čitala knjigu.	და ის წიგნს კითხულობდა.; da is ts'igns k'itkhulobda.
uzeti	აღება; agheba
On je uzeo cigaretu.	მან სიგარეტი აიღო.; man sigaret'i aigho.
Ona je uzela komad čokolade.	მან ერთი ნაჭერი შოკოლადი აიღო.; man erti nach'eri shok'oladi aigho.
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna.	ის [კაცი] არ იყო ერთგული, ის [ქალი] კი – ერთგული იყო.; is [k'atsi] ar iqo ertguli, is [kali] k'i – ertguli iqo.
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna.	ის [კაცი] ზარმაცი იყო, ის [ქალი] კი – ბეჯითი.; is [k'atsi] zarmatsi iqo, is [kali] k'i – bejiti.
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata.	ის [კაცი] ღარიბი იყო, ის [ქალი] კი – მდიდარი.; is [k'atsi] gharibi iqo, is [kali] k'i – mdidari.
On nije imao novaca, nego dugove.	მას ფული კი არ ჰქონდა, არამედ ვალები.; mas puli k'i ar hkonda, aramed valebi.
On nije imao sreće, nego peh.	მას იღბალი არ ჰქონდა, რადგან უიღბლო იყო.; mas ighbali ar hkonda, radgan uighblo iqo.
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh.	ის წარმატებული კი არა, წარუმატებელი იყო.; is ts'armat'ebuli k'i ara, ts'arumat'ebeli iqo.
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan.	ის კმაყოფილი კი არა, უკმაყოფილო იყო.; is k'maqopili k'i ara, uk'maqopilo iqo.
On nije bio sretan, nego nesretan.	ის ბედნიერი კი არა, არამედ უბედური იყო.; is bednieri k'i ara, aramed ubeduri iqo.
On nije bio simpatičan, nego antipatičan.	ის სიმპატიური კი არ იყო, არამედ უშნო იყო.; is simp'at'iuri k'i ar iqo, aramed ushno iqo.

Povijest lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Povijest lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sustavno proučavanje jezika. Ljudi već tisućama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemeljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su također u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju točan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera istražiti porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala povijest jezika. U 18. stoljeću se započelo s uspoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sustav. Najbitnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale znanosti. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Povijest lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!