hrvatski » latvijski | 16 [šesnaest] | Godišnja doba i vrijeme

16 [sešpadsmit] Gadalaiki un laiks

Ovo su godišnja doba:	Tie ir gadalaiki:
Proljeće, ljeto,	pavasaris, vasara,
jesen i zima.	rudens un ziema.
Ljeto je vruće.	Vasara ir karsta.
Ljeti sija sunce.	Vasarā spīd saule.
Ljeti rado idemo šetati.	Vasarā mēs ejam pastaigāties.
Zima je hladna.	Ziema ir auksta.
Zimi pada snijeg ili kiša.	Ziemā snieg vai līst.
Zimi rado ostajemo doma.	Ziemā mēs labprāt paliekam mājās.
Hladno je.	Ir auksts.
Pada kiša.	Līst.
Vjetrovito je.	Ir vējains.
Toplo je.	Ir silts.
Sunčano je.	Ir saulains.
Vedro je.	Ir skaidrs laiks.
Kakvo je vrijeme danas	Kāds šodien ir laiks?
Danas je hladno.	Šodien ir auksts.
Danas je toplo.	Šodien ir silts.

Rano učenje

Strani jezici danas dobivaju sve više na važnosti. To također vrijedi i za poslovni život. Stoga broj ljudi koji uči strane jezike raste. Također mnogo roditelja želi da njihova djeca uče jezike. Najbolje vrijeme za učenje jezika su rane godine. Diljem svijeta već postoji mnogo međunarodnih osnovnih škola. Također su sve omiljeni dječji vrtići s višejezičnim odgojem. Rani početak učenja jezika ima mnogo prednosti. To je uvjetovano razvojem našeg mozga. Do četvrte godine u mozgu se formiraju jezične strukture. Pri učenju nam pomažu te neuronske mreže. Nove strukture se kasnije u životu ne razvijaju više tako dobro. Starija djeca i odrasli puno teže usvajaju jezik. Stoga bismo trebali poticati rani razvitak našeg mozga. Ukratko: što mlađe - to bolje. Također postojе ljudi koji kritiziraju rano učenje. Oni se pribojavaju da višejezičnost opterećuje malu djecu. Osim toga postoji opasnost da nijedan jezik neće naučiti kako treba. Sa znanstvenog gledišta te su sumnje neutemeljene. Većina jezikoslovaca i neuropsihologa su optimistični. Njihova istraživanja na tu temu dolaze do pozitivnih rezultata. Djeci je obično zabavno na nastavi jezika. I: dok djeca uče jezike, оna i razmišljaju o jeziku. Tako kroz strani jezik upoznavaju i svoj materinji jezik. Od znanja o jeziku djeca imaju koristi cijeli svoj život. Možda je čak bolje započeti s teškim jezicima. Pošto dječji mozak uči brzo i intuitivno. Mozgu je sasvim svejedno hoće li pohraniti hello, ciao ili néih hóu!