hrvatski » slovački | 18 [osamnaest] | Čišćenje kuće

18 [osemnásť] Domáce upratovanie

Danas je subota.	Dnes je sobota.
Danas imamo vremena.	Dnes máme čas.
Danas čistimo stan.	Dnes upratujeme byt.
Ja čistim kupaonicu.	Čistím kúpeľňu.
Moj muž pere auto.	Môj muž umýva auto.
Djeca čiste bicikle.	Deti čistia bicykle.
Baka zalijeva cvijeće.	Stará mama polieva kvety.
Djeca pospremaju dječju sobu.	Deti upratujú detskú izbu.
Moj muž posprema svoj pisaći stol.	Môj muž si upratuje svoj písací stôl.
Stavljam rublje u perilicu.	Dávam prádlo do práčky.
Vješam rublje.	Vešiam prádlo.
Glačam rublje.	Žehlím prádlo.
Prozori su prljavi.	Okná sú špinavé.
Pod je prljav.	Dlážka je špinavá.
Posuđe je prljavo.	Riad je špinavý.
Tko čisti prozore	Kto umýva okná?
Tko usisava prašinu	Kto vysáva?
Tko pere suđe	Kto umýva riad?

Materinji jezik? Očinski jezik!

Od koga ste kao dijete učili jezik? Sigurno ćete sad reći: Od majke! To misli većina ljudi na svijetu. Pojam materinjeg jezika prisutan je u gotovo svih naroda. Poznaju ga i Englezi i Kinezi. Možda zbog toga što majka provodi više vremena s djecom. Novija istraživanja dolaze naime do drugačijih rezultata. Ona pokazuju da je naš jezik najčešće jezik naših očeva. Istraživači su ispitivali nasljedstva i jezike pomiješanih naroda. Kod takvih naroda roditelji su bili različitog kulturnog porijekla. Ti narodi nastali su prije više tisuća godina. Razlog tomu su bile velike seobe naroda. Nasljeđe tih pomiješanih naroda se genetički analiziralo. Potom se ono usporedilo s jezikom naroda. Većina naroda govori jezikom svojih muških predaka. Drugim riječima, jezik zemlje pripada Y-kromosomu. Muškarci su, dakle, svoj jezik donijeli u strane zemlje. A žene tamo su novi jezik preuzele od muškaraca. Međutim, i dan-danas očevi imaju veliki utjecaj na naš jezik. Jer se bebe pri učenju usmjeravaju na jezik svojih očeva. Očevi znatno manje pričaju sa svojom djecom. Muška rečenična struktura je također jednostavnija od ženske. Stoga je jezik očeva pogodniji za bebe. On ih ne opterećuje i stoga je lakši za usvajanje. Zato djeca kad pričaju radije oponašaju tatu nego mamu. Kasnije naš jezik više oblikuje majčin vokabular nego očev. Time na naš jezik utječu i majka i otac. Stoga bi se materinji jezik trebao zvati roditeljski jezik!