bosanski » esperanto | 56 [pedeset i šest] | Osjećaji

56 [kvindek ses] Sentoj

Biti raspoložen	emi
Raspoloženi smo.	Ni emas.
Nismo raspoloženi.	Ni ne emas.
Bojati se	timi
Ja se bojim.	Mi timas.
Ja se ne bojim.	Mi ne timas.
Imati vremena	havi tempon
On ima vremena.	Li havas tempon.
On nema vremena.	Li ne havas tempon.
Dosađivati se	enui
Ona se dosađuje.	Ŝi enuas.
Ona se ne dosađuje.	Ŝi ne enuas.
Biti gladan	malsati
Jeste li gladni?	Ĉu vi malsatas?
Vi niste gladni?	Ĉu vi ne malsatas?
Biti žedan	soifi
Oni su žedni.	Ĉu vi soifas?
Oni nisu žedni.	Ĉu vi ne soifas?

Jezik naših predaka

Moderne jezike mogu analizirati lingvisti. Pritom koriste različite metode. Međutim, kako su govorili ljudi prije više hiljada godina? Puno je teže odgovoriti na to pitanje. Naučnici se svejedno time bave godinama. Žele istražiti kako se prije govorilo. Pritom pokušavaju rekonstruirati stare jezičke oblike. Američki naučnici su upravo došli do zanimljivog otkrića. Analizirali su preko 2.000 jezika. Pritom su posebno ispitivali rečenično ustrojstvo. Rezultati njihovog istraživanja bili su jako zanimljivi. Gotovo polovina jezika je imala S-O-G red riječi u rečenici. To znači da je vrijedio princip subjekt-objekt-glagol. Više od 700 jezika slijedi S-G-O model. I oko 160 jezika funkcionira po sistemu G-S-O. G-O-S model se koristi u oko 40 jezika. 120 jezika imaju mješovite oblike. S druge strane O-G-S i O-S-G su znantno rjeđi sistemi. Dakle, većina ispitanih jezika koristi S-O-G princip. Tu, na primjer, spadaju perzijski, japanski i turski jezik. Većina živih jezika slijedi S-G-O model. Danas u indoevropskoj porodici jezika prevladava to rečenično ustrojstvo. Istraživači smatraju da se prije govorilo po S-O-G modelu. Na tom su se sistemu temeljili svi jezici. Međutim, tada su se jezici razgranali. Još uvijek se ne zna kako se to desilo. Promjena rečeničnog ustrojstva je morala imati neki razlog. Jer u evoluciji prevlada samo ono što ima prednosti...